Itinerer:
13:30 polazak autobusom ispred hotela Valamar Lacroma prema Stonu
14:30 planirani dolazak u Ston
Kostimirana tura ulicama Stona do tvrđave Veliki Kaštio
Obilazak tvrđave sa koje se pruža pogled na najstariju aktivnu solanu u Europi
Degustacija stonskih kamenica uz čašu vina
16:30 polazak iz Stona prema Dubrovniku
17:30 povratak u hotel Valamar Lacroma
Opis:
Panoramska vožnja u trajanju od jednog sata dovesti će nas u srednjovjekovni gradić Ston.
Opasan monumentalnim zidinama u duljini od 5,5 kilometara u i najvećom sačuvanom solanom na Mediteranu, Ston je jedan od najljepših gradića na jugu Hrvatske. Monumentalne zidine i prekrasna priroda skladno su uklopljene u staru gradsku jezgru koja poziva na istraživanje, a privlači i gastronomska posebnost ovoga kraja koja se ogleda u bogatom izboru školjaka iz Malostonskog zaljeva.
Ako se i dalje pitate zašto posjetiti Ston, maleni raj na jugu u kojem vrijeme sporije teče, prepustite se putovanju u prošlost sa vlastelinkom iz Dubrovačke Republike koja će vas u ovoj kostimiranoj turi provesti ulicama Stona do tvrđave Veliki Kaštio.
Ston je građen po uzoru na Dubrovnik: ima svoj Knežev dvor, Biskupsku palaču, Glavnu stražu, katedralu, Minčetu, Placu, Biskupsku palaču u čijemu se prizemlju nalazi Lapidarij, jedna od bogatijih zbirki srednjovjekovne umjetnosti na jugu Hrvatske. U njemu je izloženo više od 70 predmeta od kamena, nekoliko moćnika, slika, freski, pergamenata i nakita. Atrakcije koje neodoljivo podsjećaju na arhitekturu nekadašnje Dubrovačke Republike.
U Velikom Kaštiu nastavak ture uz penjanje na gornje tarace odakle se pruža predivan pogled na Solanu, ispričati ćemo priču o proizvodnji soli.
Zahvaljujući idealnom geografskom položaju, plodnim poljima i prirodnim bogatstvima, Ston već stotinama godina uživa u statusu izrazito važnog gospodarskog središta na jugu Hrvatske. Proizvodnja soli na ovom području potječe još iz rimskog doba, a Stonska solana smatra se najstarijom solanom u Europi.
Priča o Stonu nepotpuna je bez priče o kamenicama. Prema starim zapisima, njihov uzgoj veže se uz početak 13. stoljeća u Malostonskom zaljevu, a prema nekim procjenama godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko dva milijuna komada kamenica. Ova je namirnica dobila oznaku izvornosti na europskoj razini, uspijeva tamo gdje se miješaju slatkovodna i morska voda, a obično se jede sirova s par kapi limuna.
Prije povratka u Dubrovnik uživajte u degustaciji kamenica i čaši dobrog vina!